Putovanja

Putovanja. Destinacije. Snovi. Lutanja.
Mesta koja smo posetili i ona koja želimo da posetimo.
Žudnja za otkrićima koja nikad ne prestaje.

trips & brand

Turizam i njegova tajna moć

Dragana Jovančević / 22.08.2016.

Turizam je društveno-ekonomski fenomen čiji se uticaji razvoja mogu posmatrati u različitim sferama (ekonomskoj, geografskoj, psihološkoj, sociološkoj, itd.). Kao pojava, čiji koreni datiraju od samih početaka ljudske civilizacije, obeležio je dvadeseti vek. Njegova glavna obeležja su masovnost i dinamičnost (neki stručnjaci procenjuju da u turističkim putovanjima učestvuje 3,5 milijardi ljudi u svetu.Turizam se, kao jedna od vodećih grana u svetu, nalazi odmah iza naftne i automobilske industrije. U mnogim zemljama turizam predstavlja ključnu komponentu izvoznog sektora usluga, a sektor usluga u privredno najrazvijenijim zemljama sveta u proseku zapošljava oko 65% od ukupno zaposlenog stanovništva.

Turizam, kao privredna grana, sastoji se od mnogih aktivnosti zasnovanih na uslugama, koje su sastavni deo različitih grana i koje nemaju mnogo toga zajedničkog. Usluge su sve ekonomske aktivnosti čiji rezultat nije fizički proizvod. One stvaraju dodatu vrednost u neopipljivom obliku: pouzdanost, znanje, komfor, zdravlje, zabava itd. Turizam je heterogena, prilično nestabilna privredna grana u pogledu svojih izvoznih aktivnosti, koju karakteriše mali stepen lojalnosti potrošača destinaciji. Podložan je velikim sezonskim varijacijama i karakteriše ga visok stepen elastičnosti tražnje turističkih usluga i neelastičnost ponude.

„Turizam se sastoji iz tri osnovna elementa:

  • dinamičkog elementa, koji uključuje odluku da se putuje u određenu destinaciju, kao i mnogobrojne faktore koji utiču na donošenje te odluke
  • boravka u destinaciji (sa svim interakcijama u destinaciji sa privredom, okruženjem i društvenim sistemom)
  • posledičnog elementa, koji je rezultat prethodna dva, a koji se tiče efekata na privredu, okruženje i društveni podsistem sa kojim su turisti direktno ili indirektno u kontaktu.“

Wall i Mathieson navode podatke WTO i IMF koji otkrivaju da je međunarodni turizam prva izvozna grana na svetu, i da zajedno sa prihodima od saobraćaja čini približno 8% svetskih prihoda od izvoza. Turizam je rangiran među prvih pet izvoznika od strane ukupno 83% zemlje, i jedan je od glavnih izvora deviznog priliva za skoro 2/3 njih.

„Međunarodni turizam predstavlja najznačajniju pojedinačnu stavku u ukupnoj vrednosti svetskog izvoza roba i usluga.“ Za turizam je karakterističan nevidljivi izvoz jer ne postoji opipljivi proizvod koji se prevozi iz jednog u drugo mesto (zemlju), potrošači konzumiraju proizvod u mestu u kojem je proizveden, a koje je istovremeno i mesto kupovine. Ovaj izvoz ima i određenih prednosti. Zemlja koja ima nevidljiv izvoz na osnovu turizma ima veći stepen kontrole prilikom uspostavljanja cena turističkog proizvoda, jer turistički proizvod nije opterećen tarifama i izvoznim kvotama. Prodajom ovog proizvoda ostvaruje se veća zarada jer nema međunarodnih troškova distribucije i transporta, a prirodni resursi se samo indirektno prodaju. Turizam kao takav ostvaruje značajne prinose na investicije, a vlade, kao i mnoge druge organizacije, nastoje da iskoriste turizam kao način prevazilaženja ekonomskih problema. Da bi im to pošlo za rukom neophodno je da vode računa o deset pitanja od značaja za turizam koje je Page izdvojio, a to su:

  • bezbednost i sigurnost u turizmu,
  • uticaj svetske privrede na turizam,
  • sprovođenje održivog turizma,
  • turistička politika i strategijsko planiranje,
  • korišćenje alata e- trgovine,
  • obrazovanje vezano za turizam i treninzi,
  • novi turistički proizvod,
  • kvalitetno turističko iskustvo (vrednost/novac),
  • partnerstva i strategijske alijanse u turizmu, i
  • uticaj pitanja zdravstva/ prirodnih katastrofa u turizmu.

O tome koliki će značaj turizam imati, i kako će se razvijati data su mnoga predviđanja. Jedno od njih je viđenje koje je dala Svetska turistička organizacija u svom projektu„Tourism 2020 Vision“. U ovom projektu se između ostalog kaže da će Evropa i dalje biti glavni region u koji će dolaziti turisti, kao i region iz kog najviše turista odlazi na putovanja, i ako će doći do pada u tržišnom učešću, kao i u zemljama Mediteranskog područja koje dominiraju turizmom kao globalnim fenomenom. Takođe se kaže da će Kina postati top destinacija, a da će Rusija dospeti među prvih deset mesta. U svetu će ukupno biti 1,6 milijardi međunarodnih dolazaka, a turisti će potrošiti preko dve hiljade milijardi US $. Najznačajniji tržišni segmenti koji će postići značajan rast biće ekoturizam, turizam zasnovan na kulturnim sadržajima, tematski turizam, krstarenja, avanturistički turizam itd. Cilj ovog projekta bio je da se utvrde osnovni trendovi u turističkoj ponudi i tražnji, i da se utvrdi njihov uticaj na različite sektore u turizmu.

Na međunarodnom turističkom tržištu neprekidno se dešavaju promene na koje blagovremeno treba reagovati. Prilikom nastupa na turističkom tržištu, poznavanje savremenih tokova u turizmu postaje neminovnost.